naslovnica
  

Povijest grada

Križevci se u pisanim dokumentima prvi puta spominju u ispravi kralja Bele III iz 1193. godine. Najistaknutije središte naselja bio je kastrum. Sjeverno od ove križevačke utvrde ban Stjepan organizira naselje doseljenika (današnji Gornji grad) kojemu 24. travnja 1252. godine dodjeljuje povlasticu slobodnog kraljevskog grada. Godinu dana kasnije ovu povlasticu potvrdio je i sam kralj Bela IV.Nastanku grada pridonijeli su antički prometni pravci oko kojih se počelo formirati novo naselje, ponajprije u funkciji trgovišta.

Jedno od tumačenja postanka imena grada kaže da je grad dobio ime po križanju puteva na kojima je nastao. Ime CRIS, pod kojim se spominje današnji grad, predstavlja latinizirani oblik hrvatske riječi KRIŽ (latinski CRUX). Ta ista riječ prevodila se kasnije, ovisno o službenom jeziku, na mađarski ili njemački, pa se ime grada spominjalo još i kao Koros, odnosno Kreutz.

Križevci su sve do 18. stoljeća bili podijeljeni na dva dijela: Donji Križevački grad (Inferior civitas Crisisesis), i Gornji Križevački grad (Superior civitas Crisiensis). Kralj Sigismund dodijelio je 1405. Donjem Križevcu povlastice slobodnog kraljevskog grada. Istom poveljom dopušteno je tom dijelu grada da se ogradi bedemom. Početkom 16. stoljeća Donji grad je bio dvostruko veći od Gornjeg grada. Iz jednog u drugi grad prolazilo se kroz sjeverna gradska vrata preko pokretnog mosta. Ostaci nekadašnjih bedema vidljivi su na završetku Zakmardijeve ulice i u neposrednoj blizini crkve Sv. Križa. Godine 1752. carica Marija Terezija ujedinjuje Gornji i Donji Križevac u jedan grad koji od tada nosi ime u množini: KRIŽEVCI. Općina je iste godine dobila svoj status i grb ujedinjenog grada. Grb je u obliku plave boje na kojemu je prikazan trokraki križ i dvije ruke koje ga drže kao znak sjedinjenja. Jedna ruka prikazana je u oklopu i simbolizirala je Donji grad u kojem je bila vojna uprava, a druga, bez oklopa, označavala je civilno stanovništvo Gornjega grada.

Važnost Križevaca u srednjem vijeku bila je značajna. U Križevcima je bilo sjedište jedne od najstarijih i prostorno najvećih županija u Hrvatskoj, a posebnu važnost gradu davala je činjenica da su se u njemu održavali hrvatski državni sabori. Kao saborski grad Križevci su često puta ugošćivali brojne velikaše, crkvene dostojanstvenike, kraljeve i careve. U gradu je održano tridesetak hrvatskih sabora, ali je najviše spominjan onaj iz 1397. godine kojega je sazvao kralj Sigismund. Dio hrvatskog plemstva pristiglog na sabor predvodio je ban Stjepan Lacković i u svađi koja je tada nastala (ili u unaprijed pripremljenoj uroti) izgubio je život sa svojim pristašama. Zbog prolivene krvi ovaj sabor je poznat kao "krvavi križevački sabor".

Od 16. stoljeća razvitak grada bio je pod jakim utjecajem vojnih čimbenika, naročito od osnutka Vojne krajine nakon 1700. Ovisnost o vojnoj organizaciji na Križevce se kasnije odrazila i negativno. Naime, osnutkom Bjelovara sredinom 18. stoljeća koji postaje upravno i vojno središte, Križevci su izgubili važnost ondašnjeg vodećeg naselja. Grad se kasnije razvijao kao tranzitno središte što dolazi posebno do izražaja od 1871. izgradnjom željeznice na trasi Mađarska - Zagreb - Rijeka.

Prestankom turske opasnosti u 17. i 18. stoljeću grad doživljava svoj mirnodopski procvat. Broj stanovnika u gradu se povećava, jača obrtnička proizvodnja. Osnivaju se brojni novi cehovi pa je potkraj 18. stoljeća u gradu radilo čak 224 majstora. Gradska je uprava zahvaljujući brojnim majstorima i prihodima koje je od njih ubirala izgrađivala grad.

Osnivanjem Gospodarskog i šumarskog učilišta 1860. Križevci postaju najstarije i najpoznatije središte za naobrazbu poljoprivrednih stručnjaka u cijeloj jugoistočnoj Europi te stjecište brojnih učenika i studenata, a naročito vrhunskih profesora, od kojih su mnogi kasnije stekli i svjetsku slavu zbog dostignuća u poljoprivrednoj znanosti. Tradicija školstva zadržala se do danas. U gradu postoje 2 osnovne škole, 4 srednje te viša škola.

Aforizam za svaki dan :

Učenički dom Križevci  |  kontakt  |  mapa stranica